0

Ekonomski ciklusi

Sa jed­ne stra­ne ima­mo Mize­so­vu teo­ri­ju eko­nom­skih ciklu­sa, a sa dru­ge stra­ne ima­mo sve osta­le teo­ri­je koje veli­ča­ju Mark­so­vu ide­ju o nekoj “ugra­đe­noj” gre­šci slo­bod­nog trži­šnog siste­ma. Mize­so­va teo­ri­ja tvr­di da uzro­ke ne tre­ba­mo tra­ži­ti u slo­bod­nom trži­štu, već sasvim suprot­no – u naru­še­nom trži­štu, tj. u držav­nom intervencionizmu.

0

Ljudsko društvo (2)

Libe­ra­li­zam je raci­o­na­li­stički usme­ren. On kaže da je mogu­će ube­diti veli­ki broj lju­di da mir­na sarad­nja unu­tar dru­štve­nog okvi­ra bolje slu­ži nji­ho­vim pra­vilno shva­će­nim inte­re­sima nego suko­bi i soci­jalna dezin­te­gra­cija. Libe­ra­li­zam gaji puno pove­re­nje u ljud­ski razum. Možda je ovaj opti­mi­zam neo­sno­van i možda libe­rali gre­še. Među­tim, ako je tako, onda nema nade za čovečanstvo.

4

Kolhozacija Beograda – slučaj PKB

Beo­gra­du i Srbi­ji bi sigur­no bilo bolje bez ova­kvih, na neu­speh una­pred osu­đe­nih, eko­nom­skih ekspe­ri­me­na­ta. Ali možda je to zapra­vo jedi­ni put kojim se može i tre­ba ići. Novi zalet u soci­ja­li­zam i nei­zbe­žno lupa­nje gla­vom u zid možda je jedi­ni recept ka izgrad­nji kakvog-takvog kapi­ta­li­zma u Srbi­ji. Ko ne zna da uči pamet­ni­je, neka uči bar nekako.

28

Mašina za ubijanje — Če Gevara, od komunističkog agitatora do kapitalističkog brenda

Uobi­ča­je­no je da sled­be­ni­ci kul­ta ne zna­ju pra­vu život­nu pri­ču svog hero­ja, isto­rij­sku isti­nu o nje­mu. Ne izne­na­đu­je što se savre­me­ni Geva­ri­ni sled­be­ni­ci, nje­go­vi novi, post­ko­mu­ni­stič­ki obo­ža­va­o­ci, tako­đe zava­ra­va­ju kada bez pita­nja pri­hva­ta­ju mit.

1

Ljudsko društvo (1)

Poje­di­nac živi i delu­je unu­tar dru­štva. Ali dru­štvo nije ništa dru­go do pove­zi­va­nje poje­di­na­ca oko zajed­nič­kih aktiv­no­sti. Ono ne posto­ji nigde drug­de do u delo­va­nju poje­di­nač­nog čove­ka. Zablu­da ga je tra­ži­ti izvan delo­va­nja pojedinaca.

2

Savest konzervativca

Kon­zer­va­ti­vi­zam nije nika­da posma­trao poje­din­ca ni kao mogu­ćeg pio­na dru­gih lju­di, ni kao deo opšteg kolek­ti­vi­te­ta u kojem bi se zane­ma­ri­va­la nje­go­va uzvi­še­nost i odvo­je­ni iden­ti­tet. Tokom isto­ri­je, pra­vi kon­zer­va­ti­vi­zam bio je pod­jed­na­ko u ratu kako sa auto­kra­ta­ma, tako i sa „demo­krat­skim“ Jakobincima.

Antifašizam

Antifašizam

  Slo­bo­dan Rado­sa­vlje­vić Anti­fa­ši­zam – posled­nje uto­či­šte nit­ko­va? Neven Sesar­dić Crve­no i crno o komu­ni­stič­kom anti­fa­ši­zmu Sve­to­zar Pejo­vić Naci­sti vs. komu­ni­sti Vik­tor Tri­fu­nov­ski Zašto nisam "anti­fa­ši­sta"? Ivan Jan­ko­vić Neo­ko­mu­ni­stič­ka resta­u­ra­ci­ja Radi­vo­je Ognja­no­vić Faši­zam (1)…