anarhija

0

Anarhistička utopija

Anar­hi­stič­koj uto­pi­ji se mora pri­zna­ti da pose­du­je jed­nu traj­nu, ali u kraj­njem slu­ča­ju lažnu pri­vlač­nost. Među­tim, da bismo suge­ri­sa­li kako je cela ta ide­ja jed­na kon­cep­tu­al­na opse­na, potreb­no nam je nešto više od usput­nog raz­mi­šlja­nja. Šta bi tre­ba­lo da budu defi­ni­šu­će gra­ni­ce indi­vi­du­al­ne slo­bo­de ponašanja?

3

Libertarijanizam – ideologija ili životni stil?

Osim uko­li­ko ne veru­je­mo u naiv­ni pro­sve­ti­telj­ski mit o temelj­noj pro­me­ni ljud­ske pri­ro­de, o „novom čove­ku“ koji se rađa na zga­ri­štu sve­ko­li­ke ljud­ske zatu­ca­no­sti i zla, teško je pove­ro­va­ti u moguć­nost dru­štve­nog poret­ka zasno­va­nog na vred­no­sti­ma oslo­bo­đe­nog poje­din­ca. Kada se spa­le sve zabra­ne, ono što osta­je nije slo­bo­da nego zgarište.

5

Bezdržavni ekvilibrijum

Upr­kos uvre­že­nom mišlje­nju da je bez­dr­žavno dru­štvo uto­pija, posto­je dobri razlo­zi da se veru­je da je ovo dru­štvo ne samo eko­nom­ski izvo­dljivo nego i da pru­ža kon­ti­nu­i­rane pod­sti­caje za nena­si­lje. Doži­vlja­va­nje drža­ve kao nei­zbe­žne, kao i doži­vlja­va­nje bez­dr­žav­nog dru­štva kao neo­dr­ži­vog, zasni­vaju se na pogre­šnom eko­nom­skom raz­mi­šlja­nju i ira­ci­o­nal­nom strahu.

0

Anarhokapitalizam: kritička bibliografija

Ovde su pred­sta­vlje­ni glav­ni spi­si o anar­ho-kapi­ta­li­zmu, koji se još može zva­ti i pri­rod­nim poret­kom, pri­vat­no-vla­snič­kom anar­hi­jom, ure­đe­nom anar­hi­jom, radi­kal­nim kapi­ta­li­zmom, pri­vat­no-prav­no dru­štvo ili dru­štvo bez drža­ve. Name­ra auto­ra nije bila da pru­ži sve­o­bu­hva­tan spi­sak. U stva­ri, uklju­če­ni su samo rado­vi sa engle­skog govor­nog područ­ja koji su nedav­no obja­vlje­ni i oni koji su u štampi.

0

Anarhija, država i utopija

Indi­vi­due ima­ju pra­va i posto­je stva­ri koje im nijed­na oso­ba ili gru­pa ne sme uči­ni­ti (a da ne povre­di nji­ho­vih pra­va). Ta su pra­va toli­ko čvr­sta i dale­ko­se­žna da se posta­vlja pita­nje šta država…