Robert Nozik

0

Slepi miš u Platonovoj pećini

Raspra­ve oko “pra­ve poru­ke” Uspo­na Mrač­nog vite­za dobi­ja­ju oblik ana­li­ze mark­si­stič­kih ras­pri sa počet­ka XX veka, gde bi Bet­men bio ume­re­ni refor­mi­sta (Kauc­ki), a Bejn revo­lu­ci­o­nar­ni tero­ri­sta (Troc­ki). No, pro­blem sa takvim čita­nji­ma je što su pre­vi­še redukcionistička.

2

Politika protiv slobode

Depo­li­ti­za­ci­ja je kolek­ti­vi­stič­ki a ne libe­ral­ni izum. Poli­ti­ka slo­bo­de za poje­din­ca jedi­no može pre­ten­do­va­ti na uni­ver­zal­nost iako ne može pre­ten­do­va­ti na total­nost. Total­na poli­ti­ka nikad nije uni­ver­zal­na jer se zasni­va na ide­ji nejed­na­kog tret­ma­na lju­di. Jed­ni mogu biti žrtvo­va­ni za dru­ge u zavi­sno­sti od ide­ja vla­sto­dr­ža­ca. Jedi­no dru­štvo slo­bod­nih poje­di­na­ca zašti­će­nih od poli­tič­kog upli­va u nji­ho­vu slo­bo­du mogu biti tre­ti­ra­ni na način koji zado­vo­lja­va zahte­ve kan­tov­skog kate­go­rič­kog impe­ra­ti­va; kao svr­he po sebi, a ne samo kao sredstva.

0

Anarhija, država i utopija

Indi­vi­due ima­ju pra­va i posto­je stva­ri koje im nijed­na oso­ba ili gru­pa ne sme uči­ni­ti (a da ne povre­di nji­ho­vih pra­va). Ta su pra­va toli­ko čvr­sta i dale­ko­se­žna da se posta­vlja pita­nje šta država…

0

Robert Nozik, filozof slobode

Robert Nozik će biti upam­ćen po tome što se borio pro­tiv kon­ven­ci­o­nal­ne mudro­sti koja je pro­pa­gi­ra­la veli­ku vla­du i širo­ka ovla­šće­nja poli­tič­ke moći, čime je sebi obez­be­dio mesto jed­nog od naj­ve­ćih poli­tič­kih filo­zo­fa dva­de­se­tog veka.