Teorija

0

Život slobode

Robert Nozik će biti upam­ćen po tome što se borio pro­tiv kon­ven­ci­o­nal­ne mudro­sti koja je pro­pa­gi­ra­la veli­ku vla­du i širo­ka ovla­šće­nja poli­tič­ke moći, čime je sebi obez­be­dio mesto jed­nog od naj­ve­ćih poli­tič­kih filo­zo­fa dva­de­se­tog veka.

0

Anarhija, država i utopija

Indi­vi­due ima­ju pra­va i posto­je stva­ri koje im nijed­na oso­ba ili gru­pa ne sme uči­ni­ti (a da ne povre­di nji­ho­vih pra­va). Ta su pra­va toli­ko čvr­sta i dale­ko­se­žna da se posta­vlja pita­nje šta država…

0

Anatomija države (IV)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu

0

Anatomija države (III)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu.

0

Anatomija države (II)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu.

0

Anatomija države (I)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu.

0

Marej N. Rotbard: G‑din Libertarijanac

Rot­bard je bio gra­di­te­lj siste­ma. Neza­do­vo­ljan pret­hod­nim poku­ša­ji­ma stva­ra­nja “filo­zo­fi­je slo­bo­de”, Rot­bard se tru­dio da stvo­ri mul­ti­di­sci­pli­nar­ni misa­o­ni sistem čija je misao-vodi­lja bila bor­ba izme­đu slo­bo­de i sile.

0

Da li su francuski liberali bili liberalni?

"Veći­na Fran­cu­za više voli drža­vu nego slo­bo­du. Zato libe­ral­ni misli­o­ci nisu ima­li više uti­ca­ja na naš poli­tič­ki život, ali oni nisu zago­va­ra­li nešto suprot­no svom uče­nju" — piše Ravel u svo­joj recen­zi­ji knji­ge Lisje­na Žoma L'Individu effacé.

0

Ludwig von Mises (1881–1973)

One of the most nota­ble eco­no­mists and soci­al phi­lo­sop­hers of the twen­ti­eth cen­tu­ry, Ludwig von Mises, in the cour­se of a long and hig­hly pro­duc­ti­ve life, deve­lo­ped an inte­gra­ted, deduc­ti­ve sci­en­ce of eco­no­mics based…