Teorija

0

Ludvig fon Mizes (1881–1973)

Rot­bar­dov kra­tak pri­kaz živo­ta i dela Ludvi­ga fon Mize­sa i razvo­ja austrij­ske ško­le eko­no­mi­je. Ovaj tekst napi­san je oko 1990. i nika­da rani­je nije objavljen.

0

Libertarijanizam i libertinizam

Blo­ko­va revi­zi­ja sop­stve­nih gle­di­šta iz knji­ge Odbra­na neod­bra­nji­vog: „Gre­ška, koju sam pra­vio u mojim rani­jim rado­vi­ma, sada oči­gled­na, jeste da ja nisam samo liber­tri­ja­nac već i kul­tur­ni konzervativac".

0

Konzervativna baština Martina Lutera Kinga

Došlo je vre­me da kon­zer­va­tiv­ci pri­zna­ju da su oni nasled­ni­ci bašti­ne sve­šte­ni­ka Mar­ti­na Lute­ra Kin­ga. Mada King nije sebe sma­trao kon­zer­va­tiv­cem, ipak su nje­go­va suštin­ska vero­va­nja uisti­nu konzervativna.

0

Bastija Veliki

Basti­ja je optu­ži­van da je pro­pa­gan­di­sta… Šte­ta što je toli­ko dugo bio usa­mljen, dok su se osta­li “pra­vi” eko­no­mi­sti ogra­đi­va­li od kri­ti­ko­va­nja soci­ja­li­zma i bra­nje­nja kapi­ta­li­zma iz stra­ha da ne bi izgu­bi­li svo­ju repu­ta­ci­ju "nauč­ne nepristrasnosti".

0

Umešni profesor Rotbard

Haje­ko­va pohva­la Rotbarda…Tekst koji dono­si­mo je Haje­ko­va uvod­na reč za dva Rot­bar­do­va tek­sta: "The Man­tle of Sci­en­ce" i "Pra­xe­o­lo­gy as the Met­hod of the Soci­al Sci­en­ces" — koji su obja­vlje­ni u izda­nju Cato insti­tu­ta 1979.

0

Mizesova zaostavština feminizmu

Femi­ni­zam koji se naj­vi­še osla­nja na kla­sič­ni libe­ra­li­zam nesum­nji­vo je indi­vi­du­a­li­stič­ki femi­ni­zam… Kao indi­vi­du­a­li­stič­ka femi­nist­ki­nja — piše Mekel­ro­jo­va — ja dovo­dim u pita­nje sam kon­cept kla­se unu­tar inte­lek­tu­al­nog okvi­ra individualizma.

0

Rat kao pljačka

Oso­bi­na pro­i­zvod­nje je da ni iz čega stvo­ri potrep­šti­ne i zado­volj­stva koja odr­ža­va­ju i pospe­šu­ju život; oso­bi­na pljač­ke je da zado­vo­lji jed­nog name­ta­njem osku­di­ce dru­gom; jer pljač­ka ne stva­ra ništa, već samo pre­me­šta ono što je stvo­re­no radom.

0

Put u slobodu

Obra­ća­nje pred­sed­ni­ce Dru­štva Mont Pele­rin (Mont Pele­rin Soci­e­ty) , Vic­to­ri­je Cur­zon-Pri­ce, na regi­o­nal­nom sastan­ku koji je 21. avgu­sta 2005. odr­žan u Rej­kja­vi­ku na Islandu.

0

Nekrolog socijalizmu

Moral­ni kod koji leži u osno­vi soci­ja­li­zma jeste vrlo sta­ri kult ple­men­skog žrtvo­va­nja. On pola­zi od shva­ta­nja čove­ka kao žrtve­ne živo­ti­nje mora­la jed­na­ko­sti, koji je izru­čen volji kolek­ti­va u sva­koj tač­ki svo­je egzistencije.