1

Intelektualna nedoslednost konzervativizma

Moderni konzervativizam je, u Sjedinjenim Državama i Evropi, izvitoperen i konfuzan. Pod uticajem predstavničke demokratije i sa preobražajem Sjedinjenih Država i Evrope u masovne demokratije posle Prvog svetskog rata, konzervativizam se preobrazio od anti-egalitarističke, aristokratske, anti-etatističke ideološke snage u pokret konzervativnih etatista u kulturološkom smislu.

0

11 kontrateza

U svom članku “11 teza o doslednom liberalizmu” objavljenom na Katalaksiji, Vlada Milutinović je izneo nekolicinu raznorodnih prigovora na filozofiju koju on imenuje kao “dosledni liberalizam” a čije bi oličenje trebalo da bude časopis Katalaksija. Koristeći preglednu formu njegovog izlaganja, ja ću sada prokomentarisati njegovih 11 teza istim onim redom kojim ih je on izneo.

0

Serbia & Montenegro (1987-2007) – From Hope to Disaster

Serbia and Montenegro (as member states of Yugoslavia) were influenced in 80’ by collapse of communism in Russia and Eastern Europe. Ideology of “brotherhood and unity” during that period quickly vanished under the rising tide of nationalism and xenophobia. Instead of going into reforms of political and economical system, these two republics managed to preserve a mutation of pre-existing communist order.

2

Nacisti vs. komunisti

Svi bi trebalo da pozdravimo skorašnje debate u Evropi o stavljanju van zakona komunističkih i nacističkih simbola. Nema potrebe da raspravljamo o tome da li su nacisti ili komunisti ubili više ljudi i prouzrokovali...

0

Nevidljiva ruka uzvraća udarac

Jedan od najvažnijih događaja na intelektualnoj sceni tokom proteklih nekoliko godina, zasigurno predstavlja pojavljivanje profesora filozofije sa harvardskog univerziteta u ulozi jednog od najelokventijih i najžešćih zagovornika doktrine liberalizma. I zaista, na zadovoljstvo svih koji podržavaju doktrinu ljudskih sloboda, toliko pažnje i hvale je u poslednje vreme sručeno na čoveka po imenu Robert Nozik (Robert Nozick) i na njegovu monografiju Anarhija, država i utopija, nagrađenoj Nacionalnom nagradom za knjige.

1

Robert Nozik i bezgrešno začeće države

Knjiga Roberta Nozika Anarhija, država i utopija (Robert Nozick, Anarchy, State, and Utopia, New York: Basic Books, 1974) predstavlja pokušaj da se teorija “nevidljive ruke” primeni kao deo lokovsko-kontraktarijanskog opravdanja države ili, makar, minimalne države koja se ograničava na funkciju zaštite. Nozik objašnjava da država nastaje iz anarhističkog prirodnog stanja u kojem važe principi slobodnog tržišta. Ona procesom nevidljive ruke, koji ne ugrožava ničija prava, od dominantne agencije za zaštitu, preko “ultra-minimalne”, konačno postaje minimalna država.

0

Nozikov libertarijanski okvir za utopiju

Nozikovi stavovi u knjizi “Anarhija, država i utopija”, umnogome se razlikuju od onih do kojih je došao Rols u “Teoriji pravde”. Po Noziku, država sa punim socijalnim osiguranjem je oblik pljačke a oporezivanje je isto što i prinudni rad.