liberalizam

6

O kapitalizmu i svojini

Esen­ci­jal­na insti­tu­ci­ja koju kapi­ta­li­zam čuva jeste svo­ji­na, bez koje ne može­mo uop­šte ima­ti dru­štvo. Tako­đe, to je insti­tu­ci­ja koja se temelj­no napa­da od stra­ne svih levi­čar­skih narativa.

25

Kritičari liberalizma

Tač­no je da je eko­nom­ska situ­a­ci­ja u Srbi­ji loša, ali ona je upra­vo loša zbog veli­kog meša­nja drža­ve u pri­vre­du, a ne zbog libe­ra­li­zma koji kao pore­dak ili model nije ni ispro­ban. Sa više meša­nja drža­ve, bilo bi još loši­je. Pre­ma tome, kri­ti­ča­ri libe­ra­li­zma se zala­žu za loša reše­nja. Loša u odno­su na posto­je­ća i mno­go loši­ja od onih koja libe­ra­li predlažu.

0

Multikulturalizam i izazovi konzervativizmu

Mul­ti­kul­tu­ra­li­zam nije toli­ko izraz libe­ra­li­zma, koli­ko simp­tom nje­go­ve karak­te­ri­stič­ne bole­sti, odno­sno nje­go­ve anti­no­mi­je. Otvo­re­nost ne pod­ra­zu­me­va da „sve može“, niti to da su sva sta­no­vi­šta pod­jed­na­ko vred­na. Zbog toga se poj­mo­vi „otvo­re­no­sti“ i „tole­ran­ci­je“ mora­ju ogra­ni­či­ti na pozi­tiv­ne vred­no­sti, ne bi li se libe­ral­na civi­li­za­ci­ja oču­va­la od mul­ti­kul­tu­ra­li­stič­ke pretnje.

2

Liberalizam

Kada bi posto­ja­lo dug­me kojim bismo mogli uki­nu­ti: soci­ja­li­zam, inter­ven­ci­o­ni­zam, infla­ci­o­ni­zam, držav­no obra­zo­va­nje i pse­u­do­na­u­ku; kao i sve veštač­ke razli­ke i sve pri­vi­le­gi­je – da li bismo pri­ti­snu­li to dug­me? Pra­vi libe­ral bi istog tre­nut­ka to dug­me pritisnuo.

0

Ljudsko društvo (2)

Libe­ra­li­zam je raci­o­na­li­stički usme­ren. On kaže da je mogu­će ube­diti veli­ki broj lju­di da mir­na sarad­nja unu­tar dru­štve­nog okvi­ra bolje slu­ži nji­ho­vim pra­vilno shva­će­nim inte­re­sima nego suko­bi i soci­jalna dezin­te­gra­cija. Libe­ra­li­zam gaji puno pove­re­nje u ljud­ski razum. Možda je ovaj opti­mi­zam neo­sno­van i možda libe­rali gre­še. Među­tim, ako je tako, onda nema nade za čovečanstvo.

1

Ljudsko društvo (1)

Poje­di­nac živi i delu­je unu­tar dru­štva. Ali dru­štvo nije ništa dru­go do pove­zi­va­nje poje­di­na­ca oko zajed­nič­kih aktiv­no­sti. Ono ne posto­ji nigde drug­de do u delo­va­nju poje­di­nač­nog čove­ka. Zablu­da ga je tra­ži­ti izvan delo­va­nja pojedinaca.

0

Blokirani tržišni mehanizam

Srbi­ja, i ne samo Srbi­ja nego i čitav svet, se sada nala­ze na ras­kr­sni­ci dva puta. Jedan put, onaj teži put, je put slo­bo­de, demo­kra­ti­je i libe­ra­li­zma, a dru­gi put je put držav­nog inter­ven­ci­o­ni­zma koji pola­ko pre­ra­sta u tota­li­ta­ri­zam. Libe­ra­li­zam i soci­ja­li­zam su dva među­sob­no suprot­sta­vlje­na siste­ma koja se nika­ko ne mogu ukom­po­no­va­ti u jedan sistem.