ekonomija

0

Ja, olovka

Kla­sik Leo­nar­da Rida iz 1958. u kome se na lite­ra­ri­zo­va­ni način obja­šnja­va upo­tre­ba zna­nja u društvu.

2

Upotreba znanja u društvu

Pred­sta­vlja­mo jedan od naj­bit­ni­jih eko­nom­skih i meto­do­lo­ških tek­sto­va XX veka u kome Fri­drih fon Hajek obra­zla­že zašto je trži­šno for­mi­ra­nje cena, kao meha­ni­zam disper­zi­je indi­vi­du­al­nog zna­nja, jedi­ni mogu­ći pore­dak ekonomije.

0

Srećizam — jeziva nova ekonomija zadovoljstva

Savre­me­na eko­nom­ska nau­ka, nato­plje­na uti­li­tar­nim i mate­matč­kim pri­stu­pom i pod sve većim uti­ca­jem psi­ho­lo­ga — bihe­vi­o­ri­sta, ima sve više uti­ca­ja na poli­tič­ke odlu­ke. Deir­dre McC­loc­key u ovom ese­ju poka­zu­je do koje mere seže kva­zi-nauč­nost i sup­stan­ci­jal­na plit­kost te nove eko­no­mi­ke, sakri­ve­ne iza mate­ma­tič­kih for­mu­la i sta­ti­stič­kih generalizacija.

Ekonomija i pseudoekonomija

Eko­no­mi­ja kao pro­fe­si­ja je izda­nak inter­ven­ci­o­ni­zma. Pro­fe­si­o­nal­ni eko­no­mi­sta je oso­ba koja se spe­ci­ja­li­zo­va­la u kre­i­ra­nju razli­či­tih mera koji­ma se drža­va upli­će u rad pri­vre­de. Pro­fe­si­o­nal­ni eko­no­mi­sta je struč­njak za pri­vred­no zako­no­dav­stvo koje je danas, po pra­vi­lu, usme­re­no ka ome­ta­nju funk­ci­o­ni­sa­nja trži­šne ekonomije.