0

Liberalna utopija Imanuela Kanta (IV): „moralni napredak u slobodi“: „nevidljiva ruka“ i ideja spontanog poretka

Kan­to­va poli­tič­ka filo­zo­fi­ja je bila nepra­ved­no zapo­sta­vlje­na u dosa­da­šnjoj recep­ci­ji dela ovog veli­kog misli­o­ca slo­bo­de. Kant je bio kla­sič­ni libe­ral; za nje­ga je pri­ro­da čove­ka nje­go­va slo­bo­da, a naru­ša­va­nje indi­vi­du­al­ne slo­bo­de poli­tič­ki despotizam.

0

Liberalna utopija Imanuela Kanta (III): antinomije političkog uma (prevazilaženje “nepregledne provalije”)

Kan­to­va poli­tič­ka filo­zo­fi­ja je bila nepra­ved­no zapo­sta­vlje­na u dosa­da­šnjoj recep­ci­ji dela ovog veli­kog misli­o­ca slo­bo­de. Kant je bio kla­sič­ni libe­ral; za nje­ga je pri­ro­da čove­ka nje­go­va slo­bo­da, a naru­ša­va­nje indi­vi­du­al­ne slo­bo­de poli­tič­ki despotizam.

1

Srbija na Istoku

Ana­li­ti­čar Vuka­di­no­vić je sada sam sebe sme­stio u pozi­ci­ju koja je mno­go jasni­ja i pri­rod­ni­ja… On otvo­re­no podr­ža­va milo­še­vi­ćev­sku poli­ti­ku… Maske su popa­da­le. Mislim da nešto kao "tre­ća Srbi­ja" više apso­lut­no ne posto­ji. Ako je ikad i postojalo.

0

Liberalna utopija Imanuela Kanta (II): politika čistog uma i ideja ustava slobode

Kan­to­va poli­tič­ka filo­zo­fi­ja je bila nepra­ved­no zapo­sta­vlje­na u dosa­da­šnjoj recep­ci­ji dela ovog veli­kog misli­o­ca slo­bo­de. Kant je bio kla­sič­ni libe­ral; za nje­ga je pri­ro­da čove­ka nje­go­va slo­bo­da, a naru­ša­va­nje indi­vi­du­al­ne slo­bo­de poli­tič­ki despotizam.

0

Liberalna utopija Imanuela Kanta (I): Ideja "Kritike političkog uma"

Kan­to­va poli­tič­ka filo­zo­fi­ja je bila nepra­ved­no zapo­sta­vlje­na u dosa­da­šnjoj recep­ci­ji dela ovog veli­kog misli­o­ca slo­bo­de. Kant je bio kla­sič­ni libe­ral; za nje­ga je pri­ro­da čove­ka nje­go­va slo­bo­da, a naru­ša­va­nje indi­vi­du­al­ne slo­bo­de poli­tič­ki despotizam

0

Putovanje kroz Katalaksiju

U ovom tek­stu se isti­ču idej­ni i prak­tič­ni aspek­ti poj­ma «kata­lak­si­ja» koji se tuma­či kao ključ­na tač­ka filo­zof­ske misli Fri­dri­ha Haje­ka i vrhun­sko dostig­nu­će libe­ral­ne tra­di­ci­je. Raz­ma­tra­ju se uslo­vi potreb­ni za uspo­sta­vlja­nje takvog dru­štve­nog poret­ka koji je Hajek još nazi­vao i «Pore­dak slo­bo­de». Kata­lak­si­ja je uslo­vlje­na indi­vi­du­al­nom slo­bo­dom, vla­da­vi­nom pra­va, kon­sti­tu­ci­o­na­li­zmom i trži­šnom pri­vre­dom. Kata­lak­si­ja i danas sto­ji kao suprot­nost auto­ri­tar­nim i kolek­ti­vi­stič­kim ide­ja­ma i ide­o­lo­gi­ja­ma. Isti­če se i ulo­ga kata­lak­si­je u poli­tič­kom živo­tu kroz istoriju.

0

Učini kako kažem, ne kako ja činim

Levi­car­ska hipo­kri­zi­ja ne uka­zu­je samo na lič­ni moral­ni suno­vrat iko­na libe­ral­ne levi­ce, već i nešto o nji­ho­vim ide­ja­ma, da kada se radi o stva­ri­ma do kojih im je u živo­tu naj­vi­še sta­lo lju­di sa libe­ral­ne levi­ce ne pove­ra­va­ju te stva­ri svo­jim idejama.

0

Estonsko čudo

Ova mala zemlja je dokaz da ako posto­je volja, zna­nje i odgo­va­ra­ju­ća podr­ška u skup­šti­ni, refor­me će biti uspe­šne i vodi­će pove­ća­nju i pobolj­ša­nju stan­dar­da cele nacije.

0

Pinoče — o poreklu jednog tabua

Ako libe­ra­li tre­ba da oče­ku­ju da ih pro­tiv­ni­ci poštu­ju, onda mora­ju prvo da sami poštu­ju sop­stve­ne prin­ci­pe. Kon­for­mi­zam može biti soci­jal­na vrli­na ali je inte­lek­tu­al­ni kon­for­mi­zam zapra­vo naj­si­gur­ni­ji recept za inte­lek­tu­al­ni poraz.