socijalizam

2

Pad Berlinskog zida: trijumf kapitalizma i ignorantska tišina

Kada žale za padom Ber­lin­skog zida oni ne žale za poret­kom sa kojim su oti­šli nji­ho­vi ide­a­li, koji isti­ne radi nika­da nisu ni bili bli­zu stvar­ne aktu­a­li­za­ci­je. Oni žale za neu­pit­nim inte­lek­tu­al­nim uti­ca­jem i dik­ta­tom jed­no­u­mlja u kojem su oni bili ti koji su se pita­li šta jesu a šta nisu vred­no­sti, koje nisu reflek­to­va­ne u jav­no­sti, niti su bile kom­pa­ti­bil­ne sa auten­tič­nim lokal­no-kul­tur­nim vred­no­sti­ma dru­štva u pitanju.

31

Fašizam (2)

Pro­tiv tota­li­tar­nih siste­ma se mogu uspe­šno bori­ti samo oni koji trži­šnu eko­no­mi­ju sma­tra­ju za jedi­ni mogu­ći funk­ci­o­nal­ni sistem dru­štve­ne sarad­nje. Svi oni koji zago­va­ra­ju inter­ven­ci­o­ni­stič­ke ide­je – zago­va­ra­ju ništa dru­go do sistem koji nemi­nov­no vodi u ruski ili nemač­ki oblik socijalizma.

1

Poreklo totalitarne demokratije

The Ori­gins of Tota­li­ta­ri­an Demo­cra­cy isto­ri­ča­ra Jako­ba Tal­mo­na pred­sta­vlja jed­nu od naj­zna­čaj­ni­jih stu­di­ja gene­a­lo­gi­je levog tota­li­ta­ri­zma i poli­tič­kog mesi­ja­ni­zma. Ovi feno­me­ni su ana­li­zi­ra­ni kroz pri­zmu fran­cu­ske pro­sve­ti­telj­ske i soci­ja­li­stič­ke misli i na pri­me­ru Fran­cu­ske revo­lu­ci­je. Pred­sta­vlja­mo vam uvod­no pogla­vlje ove knji­ge koja nikad nije pre­ve­de­na na srp­ski jezik.

2

Upotreba znanja u društvu

Pred­sta­vlja­mo jedan od naj­bit­ni­jih eko­nom­skih i meto­do­lo­ških tek­sto­va XX veka u kome Fri­drih fon Hajek obra­zla­že zašto je trži­šno for­mi­ra­nje cena, kao meha­ni­zam disper­zi­je indi­vi­du­al­nog zna­nja, jedi­ni mogu­ći pore­dak ekonomije.

28

Mašina za ubijanje — Če Gevara, od komunističkog agitatora do kapitalističkog brenda

Uobi­ča­je­no je da sled­be­ni­ci kul­ta ne zna­ju pra­vu život­nu pri­ču svog hero­ja, isto­rij­sku isti­nu o nje­mu. Ne izne­na­đu­je što se savre­me­ni Geva­ri­ni sled­be­ni­ci, nje­go­vi novi, post­ko­mu­ni­stič­ki obo­ža­va­o­ci, tako­đe zava­ra­va­ju kada bez pita­nja pri­hva­ta­ju mit.

1

Atak na logiku i razum

Svi­ma bi mora­lo biti jasno da do napret­ka ne može doći sve dok se ne napra­vi radi­kal­ni ras­kid, kako sa komu­ni­stič­kim, tako i sa kejn­zi­jan­skim nači­nom raz­mi­šlja­nja. Da bi se pome­ri­li sa mrtve tač­ke, mora­mo se vra­ti­ti razu­mu i ima­ti dovolj­no sna­ge i hra­bro­sti za novi poče­tak. Mora­ju se uklo­ni­ti pre­pre­ke koje spu­ta­va­ju kre­a­tiv­nu ener­gi­ju. Mora­ju se stvo­ri­ti uslo­vi koji vode ka pro­gre­su ume­sto pro­pa­gi­ra­nja ilu­zi­o­ni­zma u obli­ku držav­nog intervencionizma.

3

Kako je država blagostanja upropastila Švedsku

Danas, kada šved­ski sistem drža­ve bla­go­sta­nja doži­vlja­va svoj konač­ni debakl, ova eti­o­lo­gi­ja kata­stro­fe napi­sa­na još 2006. godi­ne dobi­ja fak­tič­ku potvr­du i zna­čaj. Nje­na cen­tral­na teza, da „čovek ne može uži­va­ti u živo­tu ako za svo­je izbo­re i svo­ja dela nije on sam odgo­vo­ran i ne može biti pono­san i neza­vi­san ako sam ne upra­vlja svo­jim živo­tom“, slu­ži kao nara­vu­če­ni­je svi­ma oni­ma koji u dele­gi­ra­nju lič­ne odgo­vor­no­sti na držav­ni plan tra­že reše­nje dru­štve­nih problema.

2

Nacisti vs. komunisti

Svi bi tre­ba­lo da pozdra­vi­mo sko­ra­šnje deba­te u Evro­pi o sta­vlja­nju van zako­na komu­ni­stič­kih i naci­stič­kih sim­bo­la. Nema potre­be da raspra­vlja­mo o tome da li su naci­sti ili komu­ni­sti ubi­li više lju­di i prouzrokovali…