Ludvig fon Mizes

31

Fašizam (2)

Pro­tiv tota­li­tar­nih siste­ma se mogu uspe­šno bori­ti samo oni koji trži­šnu eko­no­mi­ju sma­tra­ju za jedi­ni mogu­ći funk­ci­o­nal­ni sistem dru­štve­ne sarad­nje. Svi oni koji zago­va­ra­ju inter­ven­ci­o­ni­stič­ke ide­je – zago­va­ra­ju ništa dru­go do sistem koji nemi­nov­no vodi u ruski ili nemač­ki oblik socijalizma.

0

Zanemarivanje realnosti

Pozna­va­nje austrij­ske teo­ri­je pru­ža zna­čaj­ne pred­no­sti. Ova teo­ri­ja nam poma­že da ne smet­ne­mo s uma osnov­ne prin­ci­pe kao što su subjek­tiv­nost vred­no­sti i nepot­pu­nost zna­nja koji čine osno­vu ljud­skog delovanja.

2

Liberalizam

Kada bi posto­ja­lo dug­me kojim bismo mogli uki­nu­ti: soci­ja­li­zam, inter­ven­ci­o­ni­zam, infla­ci­o­ni­zam, držav­no obra­zo­va­nje i pse­u­do­na­u­ku; kao i sve veštač­ke razli­ke i sve pri­vi­le­gi­je – da li bismo pri­ti­snu­li to dug­me? Pra­vi libe­ral bi istog tre­nut­ka to dug­me pritisnuo.

0

Vidljivo i nevidljivo

Umet­nost eko­no­mi­je se ne sasto­ji samo od posma­tra­nja nepo­sred­nih posle­di­ca nekog čina ili poli­ti­ke, već i od sagle­da­va­nja dugo­roč­nih posle­di­ca; ona se ne sasto­ji samo od pra­će­nja posle­di­ca koje će ta poli­ti­ka osta­vi­ti na samo jed­nu gru­pu lju­di, već se mora sagle­da­ti njen uti­caj na sve gru­pe lju­di.

Ekonomija i pseudoekonomija

Eko­no­mi­ja kao pro­fe­si­ja je izda­nak inter­ven­ci­o­ni­zma. Pro­fe­si­o­nal­ni eko­no­mi­sta je oso­ba koja se spe­ci­ja­li­zo­va­la u kre­i­ra­nju razli­či­tih mera koji­ma se drža­va upli­će u rad pri­vre­de. Pro­fe­si­o­nal­ni eko­no­mi­sta je struč­njak za pri­vred­no zako­no­dav­stvo koje je danas, po pra­vi­lu, usme­re­no ka ome­ta­nju funk­ci­o­ni­sa­nja trži­šne ekonomije.

0

Kako je nastao kapitalizam

Pred vama je tekst u kome se ube­dlji­vo demi­sti­fi­ku­je pozna­ti mit o “neča­snom” rođe­nju kapi­ta­li­zma, o “beskru­pu­lo­znoj” i “suro­voj” esk­splo­a­ta­ci­ji žena i dece u “nehu­ma­nim” uslo­vi­ma Evro­pe XIII veka.

0

Privredni rast

Kada su, svo­je­vre­meno, neka­da­šnjeg sekre­tara za finan­sije Hong Kon­ga, Džo­na Koper­tvejta kome se pri­pi­suje zaslu­ga da je Hong Kong pre­tvo­rio u svet­ski finan­sij­ski cen­tar, upi­tali na koju refor­mu je on poseb­no pono­san, odgo­vor je gla­sio: “Uki­nuo sam pri­ku­plja­nje sta­ti­stič­kih poda­taka”.