0

Novo u starom pakovanju — Osvrt na knjigu Kejt Neš "Savremena politička sociologija — globalizacija, politika i moć"

Jedi­no što se može sma­tra­ti uspe­šnim povo­dom ove knji­ge jeste samo­za­va­ra­va­nje uni­ver­zi­tet­skih bra­ma­na da (za njih) bol­na pro­ma­še­nost i pro­past soci­ja­li­stič­kih ide­o­lo­gi­ja ne tre­ba da zna­či i teo­­ri­j­sko-poli­­ti­č­ku pobe­du slobode 

0

Dream the Impossible: Eradicate EU Regulation!

The EU bure­a­u­cra­cy in Brus­sels is cle­ar­ly a pre­da­tor that can­not be tamed. Wit­ness tho­u­sands of har­mo­ni­zing regu­la­ti­ons. EU is sti­fling the fre­e­dom to cho­o­se in the area rich with hete­ro­ge­ne­o­us infor­mal rules. The…

0

Jozef Šumpeter: povremeni austrijanac

Ako sumi­ra­mo naj­ve­će eko­nom­ske dopri­no­se Joze­fa Šum­pe­te­ra, to bi bili teo­ri­ja pre­du­zet­ni­štva, kon­ku­ren­ci­je i razvo­ja, teo­ri­ja i isto­ri­ja poslov­nih ciklu­sa i isto­ri­ja eko­nom­ske misli. Poli­tič­ki dopri­nos je ostao upam­ćen kao šum­pe­te­ri­jan­ska teo­ri­ja demo­kra­ti­je, cinič­ni ali isprav­ni pogled koji demo­kra­ti­ju vidi kao obič­nu bor­bu poli­tič­kih eli­ta za gla­so­ve koji bi ih dove­li na vlast.

0

Prokockani oktobar

Milan Pro­tić, beo­grad­ski povje­sni­čar, govo­ri o zablu­da­ma srp­ske eli­te, kul­tur­nom zao­sta­ja­nju i šan­sa­ma pro­e­vrop­ske stru­je na pred­sto­je­ćim par­la­men­tar­nim izborima

2

Politika protiv slobode

Depo­li­ti­za­ci­ja je kolek­ti­vi­stič­ki a ne libe­ral­ni izum. Poli­ti­ka slo­bo­de za poje­din­ca jedi­no može pre­ten­do­va­ti na uni­ver­zal­nost iako ne može pre­ten­do­va­ti na total­nost. Total­na poli­ti­ka nikad nije uni­ver­zal­na jer se zasni­va na ide­ji nejed­na­kog tret­ma­na lju­di. Jed­ni mogu biti žrtvo­va­ni za dru­ge u zavi­sno­sti od ide­ja vla­sto­dr­ža­ca. Jedi­no dru­štvo slo­bod­nih poje­di­na­ca zašti­će­nih od poli­tič­kog upli­va u nji­ho­vu slo­bo­du mogu biti tre­ti­ra­ni na način koji zado­vo­lja­va zahte­ve kan­tov­skog kate­go­rič­kog impe­ra­ti­va; kao svr­he po sebi, a ne samo kao sredstva.

2

Čemu još filozofija?

Tekst pre­da­va­nja koje je čuve­na spi­sa­te­lji­ca Ajn Rend odr­ža­la 1974. pred dil­pom­ci­ma West Pointa.

0

Argument za radikalni liberalizam

Tri­na­est godi­na od smr­ti jed­nog od naj­zna­čaj­ni­jih sled­be­ni­ka Austrij­ske ško­le i inte­lek­tu­al­nog lide­ra liber­ta­ri­jan­skog pokre­ta, Mare­ja Rot­bar­da, liber­ta­ri­ja­ni­zam doži­vlja­va svo­ju renesansu.