Ekonomija

0

Blokirani tržišni mehanizam

Srbi­ja, i ne samo Srbi­ja nego i čitav svet, se sada nala­ze na ras­kr­sni­ci dva puta. Jedan put, onaj teži put, je put slo­bo­de, demo­kra­ti­je i libe­ra­li­zma, a dru­gi put je put držav­nog inter­ven­ci­o­ni­zma koji pola­ko pre­ra­sta u tota­li­ta­ri­zam. Libe­ra­li­zam i soci­ja­li­zam su dva među­sob­no suprot­sta­vlje­na siste­ma koja se nika­ko ne mogu ukom­po­no­va­ti u jedan sistem.

1

Dekodirani Kejnzijanizam

Niko bolje od M. Rot­bar­da nije opi­sao sušti­nu Kejn­zo­ve Opšte teo­ri­je: “sta­ra i doka­za­no pogre­šna mer­kan­ti­li­stič­ka i infla­ci­o­ni­stič­ka gre­ška u rezo­no­va­nju, upa­ko­va­na u novo i sjaj­no pako­va­nje, pra­će­na novo­i­zmi­šlje­nim i nera­zu­mlji­vim reč­ni­kom.” Ipak, mno­gi danas upor­no prol­ga­ša­va­ju tu gre­šku naj­ve­ćom eko­nom­skom mudro­šću. Pogle­daj­mo zašto.

0

EU — Samorazarajući sistem

Bez dobrog pozna­va­nja pro­ble­ma­ti­ke nov­ca i infla­ci­je, nemo­gu­će je razu­me­ti bilo šta u vezi eko­no­mi­je niti shva­ti­ti uzro­ke kri­ze i svih svet­skih lomo­va koji se deša­va­ju i koji će se deša­va­ti u bli­skoj buduć­no­sti. Iz tog razlo­ga, a pre nego obja­sni­mo razlo­ge zbog kojih je posto­je­ći model Evrop­ske Uni­je una­pred osu­đen na pro­past, reći ćemo neko­li­ko reči o infla­ci­o­ni­zmu i intervencionizmu.

0

Kriza bez dna

Kada rece­si­ja jed­nom stu­pi na sna­gu, pro­tiv nje je nemo­gu­će bori­ti se, a opo­ra­vak ne može otpo­če­ti sve dok se sistem ne dove­de u rav­no­te­žno sta­nje. Ova kri­za će biti duga i bol­na, ali, naža­lost, sa posto­je­ćim mode­lom, pre ili kasni­je, usle­di­će novi pro­ce­si veštač­ke ekspan­zi­je, koji će opet dove­sti do nove rece­si­je.  Spre­ča­va­nje poja­ve novih ciklu­sa nije mogu­će uko­li­ko ne dođe do redi­zaj­ni­ra­nja finan­sij­skog i ban­kar­skog sistema.

0

Ekonomska depresija

Mil­ton Fri­ed­man u jed­nom svom radu obja­vlju­je da “ozbilj­no sum­nja u teo­ri­je koje u ekspan­zi­o­noj poli­ti­ci vide uzrok za poja­vu depre­si­je”. Isto to, samo malo dru­ga­či­je, govo­re i Pol Krug­man, Džo­zef Šti­glic i svi osta­li nagra­đi­va­ni i spon­zo­ri­sa­ni eksper­ti. Šta reći na to? Kako smi­sle­no odgo­vo­ri­ti na oči­gled­ne besmi­sli­ce? Kako dove­sti u pita­nje “nau­ku” po kojoj su mili­o­ni eko­no­mi­sta širom sve­ta ško­lo­va­ni? Kako nobe­lov­skim care­vi­ma reći da su goli? Kako pro­fe­so­ri­ma na eko­nom­skim fakul­te­ti­ma (čast izu­ze­ci­ma) reći da je nji­ho­va nau­ka mrtva?

0

Dometi finansijske liberalizacije u BIH – diskrepanca između toga kako vidimo sebe i kako nas drugi vide

U sko­ro svim zemlja­ma u tran­zi­ci­ji (uklju­ču­ju­ći i BiH) u većoj ili manjoj mje­ri pro­ve­den je pro­ces libe­ri­za­ci­je finan­sij­skog sek­to­ra koji je uklju­či­vao pri­va­ti­za­ci­ju bana­ka, stva­ra­nje trži­šta kapi­ta­la, refor­mu siste­ma plat­nog pro­me­ta i još neke refor­me. Ipak, iako je ovim nači­njen veli­ki isko­rak u prav­cu stva­ra­nja nor­mal­nih (kapi­ta­li­stič­kih) finan­sij­skih siste­ma, time pro­ces finan­sij­ske libe­ra­li­za­ci­je nije ni izbli­za završen.

0

Argument u prilog kapitalizma

"Ljud­sko delo­va­nje" je naj­be­skom­pro­mi­sni­je i naj­ri­go­ro­zni­je pro­mi­šlje­no izla­ga­nje argu­men­ta u pri­log kapi­ta­li­zma koje se ikad pojavilo."