Marej Rotbard

0

Zašto biti libertarijanac?

Zašto uop­šte biti liber­ta­ri­ja­nac? Dru­gim reči­ma, koja je svr­ha cele stva­ri? Zašto bismo se iskre­no i doži­vot­no zala­ga­li za prin­ci­pe i za posti­za­nje cilja – indi­vi­du­al­ne slo­bo­de? Takvo zala­ga­nje u sve­tu koji je naj­ve­ćim delom neslo­bo­dan nei­zbe­žno vodi ka radi­kal­nom nesla­ga­nju i otu­đe­nju od statusquo‑a, otu­đe­nju koje jed­na­ko nei­zbe­žno dovo­di do gubit­ka nov­ca i sta­tu­sa. Ako je život kra­tak a pobe­da dale­ko u buduć­no­sti, zašto se tome podvrgavati?

0

Argument za radikalni liberalizam

Tri­na­est godi­na od smr­ti jed­nog od naj­zna­čaj­ni­jih sled­be­ni­ka Austrij­ske ško­le i inte­lek­tu­al­nog lide­ra liber­ta­ri­jan­skog pokre­ta, Mare­ja Rot­bar­da, liber­ta­ri­ja­ni­zam doži­vlja­va svo­ju renesansu.

1

Robert Nozik i bezgrešno začeće države

Knji­ga Rober­ta Nozi­ka Anar­hi­ja, drža­va i uto­pi­ja (Robert Nozick, Anarc­hy, Sta­te, and Uto­pia, New York: Basic Books, 1974) pred­sta­vlja poku­šaj da se teo­ri­ja "nevi­dlji­ve ruke" pri­me­ni kao deo lokov­sko-kon­trak­ta­ri­jan­skog oprav­da­nja drža­ve ili, makar, mini­mal­ne drža­ve koja se ogra­ni­ča­va na funk­ci­ju zašti­te. Nozik obja­šnja­va da drža­va nasta­je iz anar­hi­stič­kog pri­rod­nog sta­nja u kojem važe prin­ci­pi slo­bod­nog trži­šta. Ona pro­ce­som nevi­dlji­ve ruke, koji ne ugro­ža­va niči­ja pra­va, od domi­nant­ne agen­ci­je za zašti­tu, pre­ko "ultra-mini­mal­ne", konač­no posta­je mini­mal­na država.

0

Anatomija države (IV)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu

0

Anatomija države (III)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu.

0

Anatomija države (II)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu.

0

Anatomija države (I)

Pre­vod tre­ćeg pogla­vlja knji­ge "Ega­li­ta­ri­zam kao pobu­na pro­tiv pri­ro­de i dru­gi ogle­di" Mare­ja Rot­bar­da. Ova knji­ga ese­ja odi­gra­la je možda pre­sud­nu ulo­gu u šire­nju liber­ta­ri­jan­skih ide­ja i posta­vi­la teme­lj za inte­lek­tu­al­ni otpor etatizmu.

0

Ludwig von Mises (1881–1973)

One of the most nota­ble eco­no­mists and soci­al phi­lo­sop­hers of the twen­ti­eth cen­tu­ry, Ludwig von Mises, in the cour­se of a long and hig­hly pro­duc­ti­ve life, deve­lo­ped an inte­gra­ted, deduc­ti­ve sci­en­ce of eco­no­mics based…

0

Ludvig fon Mizes (1881–1973)

Rot­bar­dov kra­tak pri­kaz živo­ta i dela Ludvi­ga fon Mize­sa i razvo­ja austrij­ske ško­le eko­no­mi­je. Ovaj tekst napi­san je oko 1990. i nika­da rani­je nije objavljen.